Jezičke nedoumice
2 posters
Strana 1 od 1
Jezičke nedoumice
OK" je najpoznatiji i najpopularniji od svih amerikanizama, izraz
odomaćen širom sveta. Uprkos tome i danas se pouzdano ne zna kada je,
gde i kako nastao.
Mnogi lingvisti i drugi stručnjaci bavili su se pitanjem porekla izraza
OK. Ima onih koji tvrde da je izraz potekao od grčkog "ola kala", što
znači "sve u redu".
Drugi veruju da izraz potiče od dveju
francuskih reči - "aux Cayes", "iz Kajesa", luke na Haitiju koju su
američki mornari cenili po kvalitetnom rumu i duvanu.
Treći
smatraju da je izraz došao iz jezika "Choctaw" Indijanaca, čija reč
"okeh" znači "zaista". Ili iz zapadnoafričkog jezika "Wolof", na kojem
"waw kay" znači "da". Prema još jednoj verziji, izraz je potekao od
Keokuk Indijanaca, čiji je poglavica Old Keokuk sebe potpisivao samo
inicijalima - OK.
Teorija, kako prenosi Glas Amerike, ima
bezbroj i svaka je slikovita i zanimljiva. Pouzdano se, međutim, zna da
se izraz OK, u pisanom obliku, prvi put pojavio 1839. godine, u
magazinu "Boston morning post". U istoj rečenici i u skraćenom i u
punom obliku - OK i "all correct". Ali zar ne bi onda trebalo pisati AC
umesto OK?
Etimologijom izraza OK, kao i bogatim "folklorom"
koji ga prati, podrobno se bavio Alen Volker Rid, bivši profesor
lingvistike na Univerzitetu Kolumbija.
Dva slova - OK - tvrdi
on, stoje za "oll korrect", namerno pisano nepravilno, jer su komične
skraćenice bile veoma moderne 30-ih i 40-ih godina 19. veka.
Lingvista Erin Mek Kin ukazuje da ta moda nije sasvim prošla i da je
današnji Internet jezik takođe bogat skraćenim i često pogrešno pisanim
engleskim rečima - TTYL (talk to you later) ili KEWL, umesto "cool".
Dok su neki drugi izrazi i skraćenice, popularni u američkom engleskom
u 19. veku, nestali iz upotrebe i pali u zaborav, OK se zadržao.
Zahvaljujući delom i "podršci" koju je dobio od tadašnjeg predsednika
Martina Van Burena. Van Buren se rodio u mestu Kinderhuk, u saveznoj
državi Njujork, pa su ga popularno zvali "Old Kinderhuk," ili skraćeno
- OK.
Njegova reizborna kampanja, 1840. godine, bila je tako
žestoka, predizborna trka s legendarnim generalom, Vilijamom Henrijem
Harisonom tako tesna, da su izraz široko upotrebljavale i
zloupotrebljavale obe strane.
Da bi naškodili Van Burenovoj
demokratskoj stranci, neko je iz protivničkog tabora proširio glasinu
da je OK zapravo došao od navodno nepismenog Van Burenovog prethodnika,
predsednika Endrjua Džeksona, takode demokrate, koji, eto, zbog
skromnog porekla i još skromnijeg obrazovanja nije znao da pravilno
piše "all correct", pa je koristio samo dva početna slova.
Za
Van Burena, Old Kinderhuka, kampanja se loše završila - za devetog
predsednika bio je izabran njegov protivnik Harison - ali je izraz OK
postao fenomen koji se raširio širom SAD i sveta.
U upotrebi
je barem 170 godina, najpopularnija je reč američkog engleskog jezika,
koriste je od Kalkute do Johannesburga, od Pariza do Pekinga.
OK je, kažu, "najsvetliji i najuspešniji od svih amerikanizama" i verovatno najpopularnija reč američkog engleskog jezika.
odomaćen širom sveta. Uprkos tome i danas se pouzdano ne zna kada je,
gde i kako nastao.
Mnogi lingvisti i drugi stručnjaci bavili su se pitanjem porekla izraza
OK. Ima onih koji tvrde da je izraz potekao od grčkog "ola kala", što
znači "sve u redu".
Drugi veruju da izraz potiče od dveju
francuskih reči - "aux Cayes", "iz Kajesa", luke na Haitiju koju su
američki mornari cenili po kvalitetnom rumu i duvanu.
Treći
smatraju da je izraz došao iz jezika "Choctaw" Indijanaca, čija reč
"okeh" znači "zaista". Ili iz zapadnoafričkog jezika "Wolof", na kojem
"waw kay" znači "da". Prema još jednoj verziji, izraz je potekao od
Keokuk Indijanaca, čiji je poglavica Old Keokuk sebe potpisivao samo
inicijalima - OK.
Teorija, kako prenosi Glas Amerike, ima
bezbroj i svaka je slikovita i zanimljiva. Pouzdano se, međutim, zna da
se izraz OK, u pisanom obliku, prvi put pojavio 1839. godine, u
magazinu "Boston morning post". U istoj rečenici i u skraćenom i u
punom obliku - OK i "all correct". Ali zar ne bi onda trebalo pisati AC
umesto OK?
Etimologijom izraza OK, kao i bogatim "folklorom"
koji ga prati, podrobno se bavio Alen Volker Rid, bivši profesor
lingvistike na Univerzitetu Kolumbija.
Dva slova - OK - tvrdi
on, stoje za "oll korrect", namerno pisano nepravilno, jer su komične
skraćenice bile veoma moderne 30-ih i 40-ih godina 19. veka.
Lingvista Erin Mek Kin ukazuje da ta moda nije sasvim prošla i da je
današnji Internet jezik takođe bogat skraćenim i često pogrešno pisanim
engleskim rečima - TTYL (talk to you later) ili KEWL, umesto "cool".
Dok su neki drugi izrazi i skraćenice, popularni u američkom engleskom
u 19. veku, nestali iz upotrebe i pali u zaborav, OK se zadržao.
Zahvaljujući delom i "podršci" koju je dobio od tadašnjeg predsednika
Martina Van Burena. Van Buren se rodio u mestu Kinderhuk, u saveznoj
državi Njujork, pa su ga popularno zvali "Old Kinderhuk," ili skraćeno
- OK.
Njegova reizborna kampanja, 1840. godine, bila je tako
žestoka, predizborna trka s legendarnim generalom, Vilijamom Henrijem
Harisonom tako tesna, da su izraz široko upotrebljavale i
zloupotrebljavale obe strane.
Da bi naškodili Van Burenovoj
demokratskoj stranci, neko je iz protivničkog tabora proširio glasinu
da je OK zapravo došao od navodno nepismenog Van Burenovog prethodnika,
predsednika Endrjua Džeksona, takode demokrate, koji, eto, zbog
skromnog porekla i još skromnijeg obrazovanja nije znao da pravilno
piše "all correct", pa je koristio samo dva početna slova.
Za
Van Burena, Old Kinderhuka, kampanja se loše završila - za devetog
predsednika bio je izabran njegov protivnik Harison - ali je izraz OK
postao fenomen koji se raširio širom SAD i sveta.
U upotrebi
je barem 170 godina, najpopularnija je reč američkog engleskog jezika,
koriste je od Kalkute do Johannesburga, od Pariza do Pekinga.
OK je, kažu, "najsvetliji i najuspešniji od svih amerikanizama" i verovatno najpopularnija reč američkog engleskog jezika.
Max_Romeo- ~~~jamaican boy~~~
-
Broj poruka : 6512
Godina : 34
Location : Jamaica ...
Job/hobbies : ...savin' the world...
Datum upisa : 24.10.2007
Re: Jezičke nedoumice
Dvoje francuskih lingvista pokrenulo je kampanju za spasavanje
jednog od njima najomiljenijih znakova interpunkcije - tačke-zapete.
Silvi Priul i Olivije Udar, koautori knjige o interpunkciji u
francuskom pravopisu, "Interpunkcija ili umetnost pisanja", optužili su
engleske pisce i njihov sažet način izražavanja zbog sve slabijeg
korišćenja znaka tačka-zapeta.
"Tačka-zapeta nestaje poput
medveda. Ljudi je ne vole; pisci je se plaše; novinari je više ne
koriste. To je pomalo tužno", kazala je Priulova londonskom listu
"Times", dodajući da je ovaj simbol i te kako važan za pojašnjavanje
dugačkih rečenica.
Alen Rej, stručnjak za lingvistiku i
izdavač rečnika "Peti Rober", svesrdno je podržao kampanju sa
spasavanje tačke-zapete, prenele su agencije.
"Interpukcija
ne poznaje ni levicu, ni desnicu; ona prevazilazi političke podele",
kazao je on, ističući da je ona "simbol republike koja ispravno
jednog od njima najomiljenijih znakova interpunkcije - tačke-zapete.
Silvi Priul i Olivije Udar, koautori knjige o interpunkciji u
francuskom pravopisu, "Interpunkcija ili umetnost pisanja", optužili su
engleske pisce i njihov sažet način izražavanja zbog sve slabijeg
korišćenja znaka tačka-zapeta.
"Tačka-zapeta nestaje poput
medveda. Ljudi je ne vole; pisci je se plaše; novinari je više ne
koriste. To je pomalo tužno", kazala je Priulova londonskom listu
"Times", dodajući da je ovaj simbol i te kako važan za pojašnjavanje
dugačkih rečenica.
Alen Rej, stručnjak za lingvistiku i
izdavač rečnika "Peti Rober", svesrdno je podržao kampanju sa
spasavanje tačke-zapete, prenele su agencije.
"Interpukcija
ne poznaje ni levicu, ni desnicu; ona prevazilazi političke podele",
kazao je on, ističući da je ona "simbol republike koja ispravno
gagily- ~ dreamwalker ~
-
Broj poruka : 15219
Datum upisa : 17.07.2007
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|