Filozofija je...

Filozofija je carstvo uma,a um je carstvo slobode za kojom svi ceznemo. Zasto filozofija-tezim drugacijem sagledavanju stvarnosti,sveobuhvatnom objasnjenju koje ide iza i preko stedre,ali prolazne i nestalne,varijabilne raznovrsnosti oko nas

Praktički je nemoguće definirati što je to filozofija. Jedan
aforizam, koji nije daleko od istine, glasi da ima isto toliko
definicija filozofije koliko ima filozofa. Slavni filozofi često su
drugim slavnim filozofima odricali da su uopće filozofi. Ovdje dajemo
što je više moguće neutralni opis (a ne definiciju) što je to
"filozofija". Korisna dopuna je članak Uvodi u filozofiju, koji daje kratke prikaze 20-ak knjiga čiji autori "uvode u filozofiju" na raznolike načine.



slika: Platon i Aristotel

Problemi definiranja

Kratke definicije, koje se daju u rječnicima, enciklopedijama ili popularnim prikazima, često su manjkave. Npr. Hrvatski enciklopedijski rječnik
definira da je filozofija »logičko i kritičko proučavanje izvora i
naravi ljudske misli, znanja i spoznaje«, što filozofiju svodi na jedan
njen dio, epistemologiju ili gnoseologiju.
Druge definicije sadrže pojmove za čije razumijevanje treba
filozofsko obrazovanje, pa laiku koji traži osnovni uvid ništa ne
govore, ili ga čak dovode u zabludu jer podrazumijeva svakodnevno
značenje riječi. Ti se pojmovi također često različito tumače u raznim
filozofskim učenjima (ili ih neka učenja sasvim odbacuju).

U srednjoškolskom udžbeniku Etika 1 (autor: Ivan Čehok)
navodi se da je filozofija »znanost o načinima kritičkoga promišljanja
čovjekove zbilje, ali i praktičnog odnosa spram nje«. Ovdje se u
definiciji spominju pojmovi "znanost", "kritika" i "praktično", koji su
složeni i višeznačni; 14-godišnjak teško da ih može razumjeti .Osim
toga, ispada da se filozofija bavi samo "načinima promišljanja", ali samim promišljanjem trebao bi se baviti netko drugi; to je u duhu analitičke filozofije, koja zanemaruje većinu filozofske tradicije.

Drugi primjer: često se kaže da je filozofija racionalna djelatnost, ali ima filozofa koji sami sebe opisuju kao iracionaliste ili ih drugi filozofi takvima označavaju. Još važnije: postoje vrlo različite definicije racionalnosti, pa neki filozofi većinu ostalih filozofa označavaju kao "iracionalne".

Neke klasične definicije

Filozofija je univerzalna znanost naravnoga reda. (... est sciencia universalis ordinis naturalis.)
Filozofija grč. (filo... + isp. sofia - mudrost) je

1. nauka o najopćenitijim zakonima razvitka prirode, čovječjega
   društva i mišljenja; temeljno je pitanje filozofije pitanje o odnosu
   mišljenja prema bitku; u zavisnosti od rješenjenja toga pitanja svi
   filozofski smjerovi dijele se u dva tabora; materijalistički i idealistički; borba filozofskih smjerova odražava borbu klasa i stranaka u društvu;
   
2. najviši stupanj nekadašnjeg srednjoškolskog obrazovanja (kasnije VII. i VIII. razred gimnazije, danas III. i IV);
   
3. iron. mudrijaš
   

Jedna filozofija i razne filozofije

Riječ "filozofija" koristimo u jednini za oznaku jedne ljudske misaone aktivnosti i cjeline njenih tvorbi, kao što kažemo umjetnost, znanost isl.
Također se govori o raznim "filozofijama" gdje se termin
"filozofija" koristi za oznaku učenja (nauka, naučavanja) nekog
mislioca ili neke škole ("stoička filozofija", "Hegelova filozofija"
isl).
U običnom govoru riječ "filozofija" često se koristi u širem smislu označujući nečiji svjetonazor, osnovna uvjerenja, ili pak neku posebnu zamisao, ideju, koncepciju. Npr. "Njegova je filozofija da u životu treba uživati" (hedonizam),
"Naša je tvrtka bazirana na filozofiji da je kupac uvijek u pravu" isl.
U odnosu na filozofiju u pravom smislu riječi, to je kao da svakoga tko
nacrta neki crtež nazovemo umjetnikom.

"Filozofiranje" u svakodnevnom govoru

U svakodnevnom govoru riječi "filozofija" i "filozof", a posebno
glagol "filozofirati", često imaju negativno značenje nekoga tko "lebdi
u oblacima", koji "puno mudruje" (a bez razloga i rezultata) i sl.
Filozofi naravno to ne vole, ali ponekad takva upotreba riječi izražava opravdanu zamjerku apstraktnosti njihovih spekulacija.
Ipak, češće se odnosi na olako nabacivanje "mudrostima", što nije djelatnost pravih filozofa; tako npr. znati da je E = mc2 ne znači biti fizičar.
Filozofija je misaona aktivnost usmjerena na dosljednost, iscrpnost i sustavnost.